Kontakt:

Ideja: Blagopokojni papa Ivan Pavao II., vidjevši velika stradanja 20 st. i neizvjesnost koju donosi 21 st. odnosno treće tisućljeće, pozvao je narode da skupe dobro iz povijesti naroda i prenesu ga u treće tisućljeće.

Kroz našu povijest postojale su velike bitke, tijekom i poslije bitki događala su se velika stradanja. Tu mislimo na vrijeme Mongola, Avara, Turaka i drugih porobljivača. Iza nekih su ostali pisani tragovi, a mnoge je progutalo vrijeme zaborava. O tim pisanima sve do uspostave države Hrvatske nije se mnogo govorilo, a vidljiva obilježja nisu ni postavljana. Jedna od bitki koja je obilježila stradalničku našu povijest jest Krbavska bitka (1493.). Narodi Europske unije su na svojim stratištima podigli hamove zahvala, spomenike, ploče kojima su istakli žrtvu i ljubav svojih predaka, na Krbavi do stvaranja Domovine nije postojala ni obična pločica na kojoj bi pisalo: "Na ovom polju 1493. stradao je cvijet hrvatskog plemstva i mnoštvo vitezova“. Ne samo na Krbavi, nego i u mnogim starim hrvatskim gradovima, jamama i vrtačama iz kojih kosti traže istinu jer su je ljudi prešutjeli. Ti zločini nad Hrvatima ne samo da nisu bili kažnjavani, nego su i dan danas nagrađivani (kako prije tako i danas u RH). Na našoj je generaciji da ispravi tu nepravdu i obilježi žrtvovanu ljubav te je ostavi za buduća pokoljenja.

Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, u tom Papinom pozivu prepoznao je gradnju Crkve hrvatskih mučenika (CHM). Osmislio je tu ideju i 2003., na 510. obljetnicu Krbavske bitke, predložio je HBK, a naši su biskupi to podržali. To je učinio i prema Hrvatskom saboru i dobio podršku. Osim tih najvećih duhovnih i civilnih institucija u podršci su se pridružile i mnoge druge ugledne institucije (Matica Hrvatska, HAZU, Institut za povijest …).
Kamen temeljac za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini blagoslovio je Papa Ivan Pavao II. u Rijeci 2003. godine, da bi kamen temeljac bio položen na Udbini 09. rujna 2005. godine. Gradnja je počela 2005. godine sredstvima od vjerničkog hrvatskoga puka iz cijeloga svijeta.
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini želi biti oltar što se uzdiže nad „molitvenim prostorom“ Krbavskoga polja, mjesta na kojemu je 1493. u samo jednom danu izginulo deset tisuća branitelja, među njima i „cvijet hrvatskoga plemstva“. Ondje gdje su brojniji grobovi mučenika, prisutniji je dar uskrsnuća za vječnost. Crkva se gradi po uzoru na starohrvatsku crkvu u Ninu. Posebno se željelo istaknuti: ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu našeg naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici), vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini Crkve - ispod kupole).
U kompleksu CHM nalazi se: Muzej HM, Biblioteka HM, Kripta HM, Crkva HM, Put križa i Zid sjećanja na dobrotu i mučeništvo. Nakon CHM izgradit će se Križni put od grobišta iz Krbavske bitke do CHM u dužini oko 2 100 m, a poslije toga i Zid sjećanja na dobrotu i mučeništvo u kojem će biti oko 1 800 spomen kamenja s masovnih grobnica.

Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, isto tako je inicirao izgradnju Zida sjećanja u sklopu CHM. Zadužio je udbinskog župnika fra Nediljka Knezovića da stupi u kontakt s braniteljima, a posebno s braniteljima - motoristima. Fra Nediljko Knezović u ožujku 2007. godine prvo je stupio u kontakt s umirovljenim pukovnikom Ratkom Dragovićem - Klekom i prezentirao mu ideju Zida sjećanja. Budući da je on bio član jedne moto udruge koja nije bila spremna odraditi ovu zadaću, krenulo se u ustrojavanje novog moto kluba pod nazivom MK Veterani. Dana 18.08.2007. godine na moto partiju Moto kluba Crazy Wolf-a u Gospiću Klek je pozvao fra Nediljka Knezovića kako bi prezentirao ideju Zida sjećanja budućem predsjedniku MK Veterani (MK Veterani se ustrojio nakon toga 13.09.2007.). Budući predsjednik MK Veterani je prihvatio ideju i tako se krenulo u prikupljanje spomen kamenja za Zid sjećanja.