Moto maraton Jaši do zida (“Ride to the wall”)

Detalji: Kategorija: Projekti MKVC; Objavljeno: 01 Rujan 2010; Hitova: 18666

Ideja:

Blagopokojni papa Ivan Pavao II., vidjevši velika stradanja 20 st. i neizvjesnost koju donosi 21 st. odnosno treće tisućljeće pozvao je narode da sakupe dobro iz povijesti naroda i prenese u treće tisućljeće.

Kroz našu povijest postojale su velike bitke, u toku i poslije bitki su bila velika stradanja. Tu mislimo na vrijeme Mongola, Avara, Turaka i drugih porobljivača. Iza nekih su ostali zapisani tragovi, a mnoge je progutalo vrijeme zaborava. O tim zapisanima sve do uspostave države Hrvatske nije se mnogo spominjalo, a vidljiva obilježja nisu ni postavljana. Jedna od bitki koja je obilježila stradalničku našu povijest jest Krbavska bitka (1493.). Narodi Europske unije su na svojim stratištima podigli hamove zahvala, spomenike, ploče kojima su istakli žrtvu i ljubav svojih predaka, na Krbavi do stvaranja Domovine nije postojala ni obična pločica na kojoj bi pisalo: "Na ovom polju 1493. stradao je cvijet hrvatskog plemstva i mnoštvo vitezova“. Ne samo na Krbavi, nego i mnoštvu starih hrvatskih gradova, jama i vrtača iz kojih kosti traže istinu, jer su je ljudi prešutjeli. Ti zločini nad Hrvatima, ne samo da nisu bili kažnjavani, nego i dan danas su nagrađeni (kako prije tako i danas u RH). Na našoj je generaciji da ispravi tu nepravdu i obilježi žrtvovanu ljubav i ostavi za buduća pokoljenja.

Blagopokojni mons. dr. sc. Mile Bogović, biskup Gospićko-senjske biskupije, prepoznao je Papin poziv kao nadahnuće za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika (CHM). Na 510. obljetnicu Krbavske bitke, godine 2003. predložio je tu ideju Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. A potom je ona podržana i od biskupa i Hrvatskog sabora.
Papa Ivan Pavao II. blagoslovio je kamen temeljac za izgradnju CHM na Udbini tijekom svog posjeta Rijeci 7. lipnja 2003. Kamen temeljac položen je 9. rujna 2005, a gradnja je započela iste godine sredstvima hrvatskih vjernika iz cijelog svijeta i trajala je pet godina.
Crkva hrvatskih mučenika osmišljena je kao hrvatsko nacionalno svetište, odnosno mjesto sjećanja na sve hrvatske žrtve i stradanja. Od najranijih dana do sve do ostvarenja hrvatske države i slobode. Građena je po uzoru na starohrvatsku crkvu u Ninu, s posebnim naglaskom na ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu hrvatskog naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici) i vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini crkve, ispod kupole).

U kompleksu Crkve hrvatskih mučenika nalazi se i dnevna kapele Blažene Djevice Marije (BDM) kraljice mučenika, Muzej, Knjižnica, Kripta, Križni put na otvorenom, Park hrvatskih mučenika i Zid sjećanja.

Park hrvatskih mučenika na Udbini vanjski je prostor koji se još uređuje, a posvećen je kao i sve unutar kompleksa Crkve hrvatskih mučenika sjećanju na sve one koji su svoje živote utkali u zaštitu vjere i domovine. Park koji čine križ i spomen-kameni bit će također prostor za molitvu, kontemplaciju i duhovnu obnovu, ali će imati i edukativnu funkciju (informacijske ploče koje objašnjavaju povijest hrvatskih mučenika). Posjetitelji će moći uživati u miru i tišini, a dodatno ovo je i jako prikladan vanjski prostor za duhovne ceremonije, molitve na otvorenome i obrazovne aktivnosti.
Zid sjećanja u Parku hrvatskih mučenika na Udbini (također nije dovršen) posvećen je svim hrvatskim mučenicima koji su dali život za vjeru, domovinu i slobodu. Nosi imena brojnih zaslužnika hrvatske povijesti i simbolizira trajno sjećanje i iskaz pijeteta prema njihovoj žrtvi. Ovaj iznimno važan podsjetnik na sve zaslužnike i mučenike dio je i hrvatske kulturne i vjerske baštine, ali i mjesto molitve, kontemplacije i prisjećanja.

Zid sjećanaj biti će izgrađen od spomen-kamenja (dimenzije su 30 x 20 centimetara i debljine 20 centimetara). Natpis na spomen-kamenju treba sadržavati naziv stratišta, pogibije ili masovne grobnice, potom godinu kad se stradanje dogodilo i naziv mjesta blizu kojeg se stratište nalazi. Ovisno o veličini natpisa i broju slova, veličina slova trebala bi biti od 3 - 5 centimetara. Uz spomen-kamen svako treba predati i pisani dokument, ispravu koja opisuje stradanje na tom mjestu. Poželjno bi bilo da to svjedočanstvo opišu i potpišu svjedoci tragičnih događanja ili oni koji su sačuvali vjerodostojnu uspomenu na te događaje.

Dan hrvatskih mučenika obilježava se drugi vikend u rujnu mjesecu. Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije na taj dan Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu. Organizator centralne svečanosti na Udbini je Gospićko-senjska biskupija.

MKVC se od početka izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini (2007.), na poziv gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića i fra Nediljka Knezovića, uključio u izgradnju Zida sjećanja koji se nalazi u Parku hrvatskih mučenika pokraj Crkve hrvatskih mučenika. U mjestima masovnih i individualnih hrvatskih grobišta izrađuje se spomen-kamenje koje će, kao dio Zida sjećanja, vječno svjedočiti o svim stratištima hrvatskog naroda.
Članovi MKVC izrađuju, nose na blagoslov i donose spomen-kamenje, iz Hrvatskoj i okolnih zemljama, pri tome uključujemo razne predstavnike društvene zajednice (moto klubove, braniteljske i civilne udruge, lokalnu zajednicu te pojedince) te ga na Dan hrvatskih mučenika, u svečanoj povorci pred svetu misu, donose na oltar, a kasnije se ugrađuju u Zid sjećanja u Parku hrvatskih mučenika. Do sada je prikupljeno 447 spomen-kamenja.

udjelujući u obilježavanju Dana hrvatskih mučenika i okupljajući na Udbini bikere iz Hrvatske i BiH, MKVC, kao braniteljska udruga, provodi svoju misiju očuvanja sjećanja na sve žrtve hrvatskog naroda ugrađene u njenu državotvornost i samostalno i poticanja mlađih generacija da slijede naš primjer i poštuju trajne vrijednosti ljubavi prema svom narodu i domovini.

Cilj:

Cilj moto maratona „Jaši do zida“ je okupiti veterane bikera i bikere kako bi obilježili Dan hrvatskih mučenika, očuvali povijesnu svijest, podigli svijest o važnim povijesnim događajima, promicali prijateljstvo i solidarnost, te motivirali buduće generacije da cijene i čuvaju povijesnu baštinu.

Preciznije obrazloženje ciljeva moto maratona „Jaši do zida“ uključuje:
- Očuvanje povijesne svijesti: Maraton pomaže u očuvanju sjećanja na žrtve hrvatskih mučenika, osiguravajući da njihove priče i doprinosi ne budu zaboravljeni.
- Podizanje svijesti: Maraton služi kao sredstvo za podizanje svijesti o važnosti povijesnih događaja i ljudi koji su oblikovali hrvatski identitet i slobodu.
- Promocija prijateljstva i solidarnosti: Okupljanje bikera iz različitih dijelova Hrvatske i šire promiče duh zajedništva i solidarnosti među sudionicima, ističući zajedničke vrijednosti i ciljeve.
- Obilježavanje Dana hrvatskih mučenika: Specifično obilježavanje Dana hrvatskih mučenika povezuje sudionike s povijesnim i kulturnim nasljeđem Hrvatske, omogućavajući im da aktivno sudjeluju u važnom nacionalnom događaju.
- Motivacija i inspiracija: Sudjelovanje u maratonu može poslužiti kao motivacija za buduće generacije da cijene i čuvaju povijesnu baštinu, te da budu inspirirani hrabrošću i žrtvom prethodnih generacija.

Ovim ciljevima, moto maraton „Jaši do zida“ doprinosi očuvanju kulturne i povijesne baštine, promiče patriotizam i povezanost među učesnicima, te osigurava da se žrtve hrvatskih mučenika nikada ne zaborave.

Vrijeme:

Druga subota u rujnu mjesecu

Mjesto: