Dan ranije, 12. rujna, služena je sveta misa za pokojne članove MKVC, a ujedno je predstavljena četvrta knjiga u izdanju Kluba pod nazivom „Zavjet sjećanja - Čuvari žrtve i slobode“.
Na sam Dan hrvatskih mučenika, 13. rujna, simbolično je obilježena i osamnaesta godišnjica osnutka MKVC-a. Misno slavlje započelo je križnim putem od Crkve svetog Marka do Crkve hrvatskih mučenika, nakon čega su se kod Crkve okupili članovi MKVC-a i brojni hodočasnici koji su nosili spomen-kamene.
Ove godine, zajedno s drugim udrugama i pojedincima, prikupljeni su spomen-kameni s raznih stratišta, mjesta stradanja i imena mučenika hrvatskog naroda, među kojima: Alebića Kula, Bikoše, Busovačke staje, Cerić, Frane Brstilo, general Slobodan Praljak, Glina, Ilok, Ivan Glavola, Jamnjak, Krčevine, Mohovo, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, Petrovačka dola, Smoljanac, brojna mjesta u Bosni i Hercegovini te više spomen-kamena iz župe Kuterevo.
Izradu spomen-kamena financijski su podržali članovi MKVC-a, Ministarstvo hrvatskih branitelja te donatori: klesarska radiona Buljan Kamen (Sinj) i SZR Mermer (Vitez).
Početak misnog slavlja obilježila je procesija nositelja spomen-kamenja i biskupa do vanjskog oltara, smještenog uz temelje srušene župne crkve sv. Nikole.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je krčki biskup mons. Ivica Petanjak. Koncelebrirali su nadbiskupi riječki Mate Uzinić, splitsko-makarski Zdenko Križić i zadarski Milan Zgrablić te biskupi gospićko-senjski Marko Medo, šibenski Tomislav Rogić, porečki i pulski Ivan Štironja, hvarski Ranko Vidović, dubrovački Roko Glasnović, umirovljeni nad/biskupi Marin Barišić i Ivan milovan, generalni vikar Vojnog ordinarijata vlč. Ilija Jakovljević, generalni tajnik HBK-a preč. Krunoslav Novak, provincijal hrvatskih kapucina fra Ante Barišić i brojni svećenici.
Svečanosti su nazočili brojni vjernici i hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, redovnici i redovnice, pripadnici Hrvatske kopnene vojske u sklopu 9. hodočašća HKoV-a, hrvatski branitelji te predstavnici društvenog i javnog života.
Ovogodišnja proslava Dana hrvatskih mučenika u Udbini odvila se u kontekstu niza jubileja: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, 840 godina od osnutka Krbavske biskupije, 25 godina od osnutka Gospićko-senjske biskupije, 15 godina od blagoslova Crkve hrvatskih mučenika, 10 godina od postavljanja reljefa Slava hrvatskih mučenika te 5 godina od smrti mons. Mile Bogovića, prvog gospićko-senjskog biskupa i utemeljitelja Svetišta.
Nakon zajedničkog ručka i prijateljskog druženja u prostorijama DVD-a Udbina, članovi su nastavili sudjelovati u događanjima povodom Dana hrvatskih mučenika. Večer je obilježila posebna svečanost - predsjednici 1. Podružnice - Središnja Hrvatska i 4. Podružnice - Južna Hrvatska organizirali su dodjelu „velike boje“ našim članovima Štefu i Dani. Ovim činom članovima je dodijeljeno njihovo prvo službeno priznanje u MKVC-u, a cijeli klub im je uputio čestitke uz želje za uspješan i predan daljnji rad.
Nakon formalnog dijela, uslijedilo je opušteno i veselo druženje u kojem je naš Siki, već tradicionalno, uzeo gitaru u ruke i razveselio prisutne izvedbama nama dragih pjesama o ljubavi, prijateljstvu i domovini. Pjesma, smijeh i zajedništvo još jednom su pokazali pravi duh MKVC, koji se u zajedništvu i s ponosom prisjeća hrvatskih mučenika i njihovih žrtava.
Subota je bila u znaku tradicionalnog gulaša, koji su s puno pažnje i iskustva pripremali Štej, Joja i Vjeran. Toplo jelo, skuhano uz puno strpljenja i zajedničkog angažmana, bilo je pravi pogodak i okupilo je članove oko stola u zajedničkom druženju. Večernji dio subote bio je pak rezerviran za pravi gastronomski doživljaj - pečene odojke, koje je na najbolji način pripremio naš Vjeran, čime je osigurao da nitko ne ostane gladan, a ujedno su se svi mogli podsjetiti na ljepotu zajedničkog blagovanja.
Veliki doprinos ovogodišnjem okupljanju dala je i 4. Podružnica - Južna Hrvatska, čiji su članovi preuzeli brigu o većini potrebnog povrća, čime su uvelike olakšali pripreme i pridonijeli bogatstvu zajedničkog stola. Poseban štimung stvorio je naš Dane, koji je na radost svih prisutnih donirao čak tri bakse vlastitog domaćeg vina. Njegova kapljica brzo je pronašla put do čaša, a veselo raspoloženje raslo je iz trenutka u trenutak.
Da dobra atmosfera ne bi presušila, pobrinuo se i Don Vito, koji je iz svoje „ratne rezerve“ izvadio dragocjene zalihe namijenjene upravo ovakvim prigodama. Njegov doprinos uvijek nosi dodatnu dozu simbolike i podsjeća na vrijednost zajedništva i dijeljenja.
Ipak, neizostavan dio naših okupljanja već je postao i Zlaja, koji tradicionalno putuje iz Klagenfurta kako bi nam donio svoju najpoznatiju craft pivu. Njegova gesta nije samo dar u obliku vrhunske kapljice, već i znak istinskog prijateljstva i odanosti klubu. Ta piva, nastala iz ljubavi i truda, unosi dodatnu posebnost u naše druženje, pa je svaka čaša bila ispraćena osmijehom i zdravicom.
Sve te sitnice - od domaćih proizvoda, preko nesebičnih donacija, do malih osobnih darova - utkane su u veliko zajedništvo koje nas uvijek prati. Upravo zahvaljujući pažnji, dobroj volji i nesebičnosti naših članova, i ovogodišnje okupljanje proteklo je u duhu prijateljstva, zajedništva i iskrenog veselja, onako kako to oduvijek i priliči članovima MKVC.
Dan hrvatskih mučenika, obilježavan druge subote u rujnu, postao je simbol poštovanja i sjećanja na sve one koji su žrtvovali svoje živote za hrvatski narod, vjeru i domovinu. Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije, ovo je vrijeme posvećeno odavanju počasti mučenicima, braniteljima, stradalnicima i svim žrtvama koje su, na različite načine, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest, stradale za svoj narod.
Središnja svečanost na Udbini, koju organizira Gospićko-senjska biskupija, posebno je važna u obilježavanju ovog dana. MKVC aktivno sudjeluje u ovom događaju od samih početaka izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini 2007. godine. Pozvani od strane gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića i fra Nediljka Knezovića, članovi MKVC posvećeni su izgradnji Zida sjećanja u Parku hrvatskih mučenika pokraj crkve.
Zid sjećanja postaje spomenik posvećen masovnim i individualnim hrvatskim grobištima, a članovi MKVC su predani u prikupljanju spomen-kamenja širom Hrvatske i okolnih zemalja. Svake godine, na Dan hrvatskih mučenika, u svečanoj povorci pred svetu misu, prikupljeno spomen-kamenje donose na oltar kao znak sjećanja na sve stradalnike.
Cilj:
Vrijeme:
Mjesto:
Izrada spomen-kamenja:
Spomen-kamen se prikuplja sa stratišta (30x20x20 cm), a izrađuju ih župni uredi ili udruge ili pak građani. Na spomen-kamenu je ispisan naziv stratišta i godina (prvi red), a u drugom redu godina, a u trećem redu, naziv obližnje općine /grada. Preporučljivo je uz spomen-kamen predati popratno pismo u kojem opisuju sam događaj stradanja i navode objavljenu literaturu, koja će se naknadno pribaviti za Biblioteku hrvatskih mučenika. Prikupljanje spomen-kamenja obavlja se u organizaciji Moto kluba Veterani - Croatia. Članovi Moto kluba Veterani - Croatia stupaju u kontakt s braniteljima ili predstavnicima lokalnih moto klubova, koji preuzimaju kamen i donose ga na Udbinu na Dan hrvatskih mučenika.
Ideja: Blagopokojni papa Ivan Pavao II., vidjevši velika stradanja 20 st. i neizvjesnost koju donosi 21 st. odnosno treće tisućljeće, pozvao je narode da skupe dobro iz povijesti naroda i prenesu ga u treće tisućljeće.
Kroz našu povijest postojale su velike bitke, tijekom i poslije bitki događala su se velika stradanja. Tu mislimo na vrijeme Mongola, Avara, Turaka i drugih porobljivača. Iza nekih su ostali pisani tragovi, a mnoge je progutalo vrijeme zaborava. O tim pisanima sve do uspostave države Hrvatske nije se mnogo govorilo, a vidljiva obilježja nisu ni postavljana. Jedna od bitki koja je obilježila stradalničku našu povijest jest Krbavska bitka (1493.). Narodi Europske unije su na svojim stratištima podigli hamove zahvala, spomenike, ploče kojima su istakli žrtvu i ljubav svojih predaka, na Krbavi do stvaranja Domovine nije postojala ni obična pločica na kojoj bi pisalo: "Na ovom polju 1493. stradao je cvijet hrvatskog plemstva i mnoštvo vitezova“. Ne samo na Krbavi, nego i u mnogim starim hrvatskim gradovima, jamama i vrtačama iz kojih kosti traže istinu jer su je ljudi prešutjeli. Ti zločini nad Hrvatima ne samo da nisu bili kažnjavani, nego su i dan danas nagrađivani (kako prije tako i danas u RH). Na našoj je generaciji da ispravi tu nepravdu i obilježi žrtvovanu ljubav te je ostavi za buduća pokoljenja.
Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, u tom Papinom pozivu prepoznao je gradnju Crkve hrvatskih mučenika (CHM). Osmislio je tu ideju i 2003., na 510. obljetnicu Krbavske bitke, predložio je HBK, a naši su biskupi to podržali. To je učinio i prema Hrvatskom saboru i dobio podršku. Osim tih najvećih duhovnih i civilnih institucija u podršci su se pridružile i mnoge druge ugledne institucije (Matica Hrvatska, HAZU, Institut za povijest …).
Kamen temeljac za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini blagoslovio je Papa Ivan Pavao II. u Rijeci 2003. godine, da bi kamen temeljac bio položen na Udbini 09. rujna 2005. godine. Gradnja je počela 2005. godine sredstvima od vjerničkog hrvatskoga puka iz cijeloga svijeta.
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini želi biti oltar što se uzdiže nad „molitvenim prostorom“ Krbavskoga polja, mjesta na kojemu je 1493. u samo jednom danu izginulo deset tisuća branitelja, među njima i „cvijet hrvatskoga plemstva“. Ondje gdje su brojniji grobovi mučenika, prisutniji je dar uskrsnuća za vječnost. Crkva se gradi po uzoru na starohrvatsku crkvu u Ninu. Posebno se željelo istaknuti: ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu našeg naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici), vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini Crkve - ispod kupole).
U kompleksu CHM nalazi se: Muzej HM, Biblioteka HM, Kripta HM, Crkva HM, Put križa i Zid sjećanja na dobrotu i mučeništvo. Nakon CHM izgradit će se Križni put od grobišta iz Krbavske bitke do CHM u dužini oko 2 100 m, a poslije toga i Zid sjećanja na dobrotu i mučeništvo u kojem će biti oko 1 800 spomen-kamenja s masovnih grobnica.
Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, isto tako je inicirao izgradnju Zida sjećanja u sklopu CHM. Zadužio je udbinskog župnika fra Nediljka Knezovića da stupi u kontakt s braniteljima, a posebno s braniteljima - motoristima. Fra Nediljko Knezović u ožujku 2007. godine prvo je stupio u kontakt s umirovljenim pukovnikom Ratkom Dragovićem - Klekom i prezentirao mu ideju Zida sjećanja. Budući da je on bio član jedne moto udruge koja nije bila spremna odraditi ovu zadaću, krenulo se u ustrojavanje novog moto kluba pod nazivom MK Veterani. Dana 18.08.2007. godine na moto partiju Moto kluba Crazy Wolf-a u Gospiću Klek je pozvao fra Nediljka Knezovića kako bi prezentirao ideju Zida sjećanja budućem predsjedniku MK Veterani (MK Veterani se ustrojio nakon toga 13.09.2007.). Budući predsjednik MK Veterani je prihvatio ideju i tako se krenulo u prikupljanje spomen-kamenja za Zid sjećanja.
