logo portal banner

AKTIVNOSTI

Sto godina od atentata u Sarajevu `14

2014 06 28 prvi svjetski rat
 
Na današnji dan prije točno sto godina u Sarajevu se dogodio atentat koji je odredio tijek povijesti 20. stoljeća i promijenio stoljetnu sliku Europe i svijeta. Austro-ugarskog prestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu je 28.6.1914.g. ubio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije "Mlada Bosna". Bio je to neposredan povod za sukob Austro-Ugarske monarhije sa Srbijom (Beč objavljuje rat Beogradu 28.7.) koji je sklapanjem niza savezništava ubrzo prerastao u četverogodišnji svjetski rat između država Antante i Centralnih sila.
U ovom "Velikom ratu" sudjelovalo je oko 60 milijuna vojnika. Ratovalo se u Europi, Africi i Aziji, na kopnu, moru i po prvi puta u zraku. Poginulo je 15-20 milijuna ljudi, a više od 21 milijuna je ranjeno. Kao izravna posljedica rata pojavila se španjolska gripa koje je odnijela još 20 milijuna života. Kraj rata donio je teške uvjete mira za poražene Centralne sile i novu podjelu svijeta, a Hrvatska je nakon raspada Austro-Ugarske monarhije ušla u Kraljevinu SHS kasnije Jugoslaviju.
Kao sastavni dio Austro-Ugarske monarhije hrvatske su se oružane snaga tijekom 1.svj.rata borile na strani Centralnih sila. Na području Hrvatske i BiH mobilizirano je gotovo milijun ljudi. No Hrvata je bilo i na drugoj strani bojišnice u tzv. Jugoslavenskoj legiji. Zbog demotiviranosti, teških uvjeta ratovanja i neviđenog terora nadređenih i suboraca u obje vojske nerijetko je dolazilo do pobuna i dezerterstva. U Odessi je zabilježeno više mučenih i ubijenih hrvatskih dragovoljaca, koji su odbili ratovati u Jugoslavenskoj legiji pod srpskim imenom i znakovljem, a govori se o čak 10 tisuća žrtava među hrvatskim ratnim zarobljenicima, koji su odbili pristupiti toj dragovoljačkoj legiji. Ipak, najveća "klaonica" hrvatskih vojnika u 1.svj.ratu bila je Galicija. Točan broj i imena hrvatskih žrtava u ovoj ukrajinskoj pokrajini nikada nije utvrđen, ali Miroslav Krleža i sam sudionik ovih događaja, navodi da je samo do kraja 1915.g. stradalo njih preko 50 tisuća. 
No rat je odnosio žrtve i u domovini. Unatoč dobrotvornim aktivnostima u kojima su se prikupljala sredstva za obitelji poginulih vojnika, zbrinjavanje ranjenika i spašavanje gladne djece, neimaština, glad, razbojstva i španjolska gripa odnijeli su nekoliko desetaka tisuća žrtava. Osim toga, stotine hrvatskih iseljenika je zatvoreno i preminulo tijekom rata u radnim logorima za neprijatelje sila Antante.
Danas odajemo počast svim znanim i neznanim hrvatskim žrtvama Prvog svjetskog rata.  
Izvori:
- wikipedia: world war I casualties, prvi svjetski rat, hrvatska u prvom svjetskom ratu
- 1914-1918.com
- matica.hr
- vojnapovijest.vecernji.hr
World tražilica