Ideja:
Blagopokojni papa Ivan Pavao II., vidjevši velika stradanja 20 st. i neizvjesnost koju donosi 21 st. odnosno treće tisućljeće pozvao je narode da sakupe dobro iz povijesti naroda i prenese u treće tisućljeće.
Kroz našu povijest postojale su velike bitke, u toku i poslije bitki su bila velika stradanja. Tu mislimo na vrijeme Mongola, Avara, Turaka i drugih porobljivača. Iza nekih su ostali zapisani tragovi, a mnoge je progutalo vrijeme zaborava. O tim zapisanima sve do uspostave države Hrvatske nije se mnogo spominjalo, a vidljiva obilježja nisu ni postavljana. Jedna od bitki koja je obilježila stradalničku našu povijest jest Krbavska bitka (1493.). Narodi Europske unije su na svojim stratištima podigli hamove zahvala, spomenike, ploče kojima su istakli žrtvu i ljubav svojih predaka, na Krbavi do stvaranja Domovine nije postojala ni obična pločica na kojoj bi pisalo: "Na ovom polju 1493. stradao je cvijet hrvatskog plemstva i mnoštvo vitezova“. Ne samo na Krbavi, nego i mnoštvu starih hrvatskih gradova, jama i vrtača iz kojih kosti traže istinu, jer su je ljudi prešutjeli. Ti zločini nad Hrvatima, ne samo da nisu bili kažnjavani, nego i dan danas su nagrađeni (kako prije tako i danas u RH). Na našoj je generaciji da ispravi tu nepravdu i obilježi žrtvovanu ljubav i ostavi za buduća pokoljenja.
Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, u tom Papinom pozivu prepoznao je gradnju Crkve hrvatskih mučenika (CHM). Osmislio je tu ideju i 2003., na 510. obljetnicu Krbavske bitke predložio je HBK, koju su naši biskupi podržali. To je učinio i prema Hrvatskom saboru i dobio podršku. Osim te najveće duhovne i civilne institucije u podršci su se pridružile i mnoge druge ugledne institucije (Matica Hrvatska; HAZU, Institut za povijest …).
Kamen temeljac za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini blagoslovio je Papa Ivan Pavao II. u Rijeci 2003. godine da bi kamen temeljac bio položen na Udbini 09. rujna 2005. godine. Gradnja je počela 2005. godine sredstvima od vjerničkog hrvatskoga puka iz cijeloga svijeta, a završena 2010. godine.
Crkva hrvatskih mučenika je najveća crkva na Udbini i hrvatsko nacionalno svetište. Zamišljena je kao skupno mjesto svih hrvatskih stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države i slobode.
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini želi biti oltar što se uzdiže nad „molitvenim prostorom“ Krbavskoga polja, mjesta na kojemu je 1493. u samo jednom danu izginulo deset tisuća branitelja, među njima i „cvijet hrvatskoga plemstva“. Ondje gdje su brojniji grobovi mučenika, prisutniji je dar uskrsnuća za vječnost. Crkva se gradi po uzoru na starohrvatsku crkvu u Ninu. Posebno se željelo istaknuti: ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu našeg naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici), vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini Crkve - ispod kupole).
U kompleksu CHM nalazi se: Muzej HM, Biblioteka HM, Kripta HM, Crkva HM, Put križa i memorijalni zid.
Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije isto tako je inicirao u sklopu CHM izgradnju spomen-parka u koje će biti veliki memorijalni zid pod nazivom zid memorije na kome se postavljaju Spomen kamenje svih hrvatskih stratište, mjesta pogibije i masovnih grobnica. Neki ga nazivaju i zid sjećanja, spomen na sve žrtve koje su pale za Krst časni i slobodu zlatnu, za svoju vjeru, narod i domovinu.
Memorijalni zid će biti izgrađen od Spomen kamenja (dimenzije su 30 x 20 centimetara i debljine 20 centimetara). Natpis na Spomen kamenju treba sadržavati naziv stratišta, pogibije ili masovne grobnice, potom godinu kad se stradanje dogodilo i naziv mjesta blizu kojeg se stratište nalazi. Ovisno o veličini natpisa i broju slova, veličina slova trebala bi biti od 3 - 5 centimetara. Uz Spomen kamen svako treba predati i pisani dokument, ispravu koja opisuje stradanje na tom mjestu. Poželjno bi bilo da to svjedočanstvo opišu i potpišu svjedoci tragičnih događanja ili oni koji su sačuvali vjerodostojnu uspomenu na te događaje.
Dan hrvatskih mučenika obilježava se drugi vikend u rujnu mjesecu. Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije na taj dan Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu. Organizator centralne svečanosti na Udbini je Gospićko-senjska biskupija.
MKVC se od početka izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini (2007.), na poziv gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića i fra Nediljka Knezovića, uključio u izgradnju Zida sjećanja koji se nalazi u Spomen parku pokraj crkve Hrvatskih mučenika. U mjestima masovnih i individualnih hrvatskih grobišta izrađuje se spomen kamenje koje će, kao dio Spomen zida, vječno svjedočiti o svim stratištima hrvatskog naroda.
Članovi MKVC izrađuju, nose na blagoslov i donose spomen-kamenje, iz Hrvatskoj i okolnih zemljama, pri tome uključujemo razne predstavnike društvene zajednice (moto klubove, braniteljske i civilne udruge, lokalnu zajednicu te pojedince) te ga na Dan hrvatskih mučenika, u svečanoj povorci pred svetu misu, donose na oltar, a kasnije se ugrađuju u Zid sjećanja u Parku crkve Hrvatskih mučenika. Do sada je prikupljeno 321 spomen kamenja.
Sudjelujući u obilježavanju Dana hrvatskih mučenika i okupljajući na Udbini bikere iz Hrvatske i BiH, MKVC, kao braniteljska udruga, provodi svoju misiju očuvanja sjećanja na sve žrtve hrvatskog naroda ugrađene u njenu državotvornost i samostalno i poticanja mlađih generacija da slijede naš primjer i poštuju trajne vrijednosti ljubavi prema svom narodu i domovini.
Cilj:Cilj moto maratona „Jaši do zida“ je sudjelovanje veterana bikera i ostalih motorista na obilježavanju Dana hrvatskih mučenika i sjećanje na sve hrvatske mučenike kroz povijest kako njihova žrtva ne bi pala u zaborav.
Vrijeme:
Druga subota u rujnu
Mjesto:
