Ideja o moto defileu "Ponos ratnih veterana" ("Pride war veterans") prilikom obilježavanja Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza u Kninu nastala je u kolovozu 2008. godine.

Ideju je predložio Ratko Dragović - Klek.

Cilj moto defilea „Ponos ratnih veterana“ je sudjelovanje veterana bikera i ostalih motorista na obilježavanju Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja i sjećanje na obljetnicu vojnoredarstvene akcije „Oluja“ te sjećanje na sve branitelje koji su poginuli kao i sjećanje na žive branitelje i pobjede koje je hrvatska vojska ostvarila u Domovinskom ratu. (Klek)

 

 

Oslobađanje grada Knina bio je važan cilj operacije Oluja, a sam grad ima veliku ulogu u hrvatskoj povijesti:

• u prošlosti, u gradu Kninu su se krunili i iz njega su vladali hrvatski kraljevi
• uoči i nakon raspada bivše Jugoslavije 1991., Srpski pobunjenici iz Hrvatske, pot-pomognuti JNA (kontroliranom od Srba) i srpskim i crnogorskim dragovoljcima iz Republike Srbije, Republike Bosne i Hercegovine i Republike Crne Gore, neviđenim zvjerstvima i krvoprolićem, okupirali su grad Knin i još ¼ legitimnog teritorija Republike Hrvatske
• nakon što su ga okupirali, Srpski pobunjenici proglasili su Knin glavnim gradom samoproglašene tzv. Republike Srpske Krajine;
• grad Knin kao i ostatak okupiranog teritorije u Hrvatskoj, međunarodno je i legalno priznat kao sastavni dio suverenog teritorija neovisne Republike Hrvatske
• Hrvatska vojska prosudila je grad Knin je kao gravitacijsko središte srpske pobune i tzv. Republike Srpske Krajine.

U to vrijeme, glavni cilj srpske političke, vjerske, znanstvene i vojne elite bio je samoproglašenu, tzv. Republike Srpske Krajine, zajedno s ostalim okupiranim područjima u drugim republikama pridružiti „matici“ Republici Srbiji, a s ciljem uspostave Velike Srbije, kao nikada ostvarenog srpskog sna koji je zauvijek ostao samo mit.

Od 1991. godine bezuspješno su se vodili bezbrojni mirovni pregovori s ciljem mirne reintegracije okupiranog teritorija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. 04.08.1995., nakon što su propali i posljednji mirovni pregovori, hrvatska Vlada pokrenula je operaciju Oluja kojom se, u nepuna 84 sata, oslobodila velika većina okupiranog teritorija Republike Hrvatske.

 

 

Nekoliko značajki sam operacije Oluja:

• trajala je od 04-07. kolovoza 1995. godine
• napad se provodio na 630 kilometara dugoj fronti
• 18%, ili oko 10.000 kvadratnih kilometara okupiranog područja Republike Hrvatske bilo je oslobođeno.

Dodatni efekti operacije Oluja:

• srpske postrojbe bile su u potpunosti onemogućene pokrenuti još jednu zločinačku i kriminalnu operaciju protiv bošnjačkog i hrvatskog naroda u području Bihaća u Bosni i Hercegovini; još jedan zločin kao u Srebrenici je bio planiran, međutim zahvaljujući operaciji Oluja srećom takav zločin se ipak nije dogodio;
• srpski političari su konačno shvatili da vojna opcija nije opcija, stoga je preostalo okupirano područje Republike Hrvatske,regija uz Dunav, reintegrirano u pravni poredak Republike Hrvatske 1997. kao rezultat mirovnog procesa;
• Operacijom Oluja osigurani su preduvjeti nastavka združenih operacija Hrvatske vojske, Armije BiH i HVO u Bosni i Hercegovini kojima su oslobođeni veliki prostori koji su do tada bili pod srpskom kontrolom i očišćeni od ne-Srba;
• U konačnici to je omogućilo provedbu konačnog Mirovnog procesa 1998. godine što je posljedično okončalo ratno stanje u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini.

Tijekom operacije Oluja, Oružane snage RH i snage reda Ministarstva unutarnjih poslova imale su slijedeće gubitke: